1

Legat književnika Danila Nikolića u Adligatu

Legat književnika Danila Nikolića (1926-2016) poklonjen je Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju Adligat u kojem su otvoreni Muzej knjige i putovanja i Muzej srpske književnosti.
Danilo Nikolić je bio jedan od najznačajnijih srpskih pripovedača i romanopisaca druge polovine XX veka. Dobitnik je brojnih književnih nagrada i priznanja za svoje zbirke priča i romane. Pravni fakultet završio je u Beogradu, a radni vek proveo na raznim dužnostima novinara i urednika u Radio Beogradu. Nakon odlaska u  penziju, stekao je priznanje za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi.

Za života je spadao u najčitanije pisce svoje generacije. Njegova dela su prevođena na engleski, mađarski, makedonski, češki, slovenački, nemački i kineski jezik. Zastupljen je u gotovo svim antologijama i zbornicima srpske priče XX veka. Dobitnik je brojnih književnih nagrada za svoje zbirke priča i romane: Nolitova nagrada, nagrade „Bora Stanković“, „Branko Ćopić“ i „Ivo Andrić“, NIN-ova nagrada kritike, nagrade „Meša Selimović“, „Stevan Pešić“, „Veljko Petrović“ i Zlatni krst kneza Lazara za životno delo – sve ove nagrade sada su svečano predate Udruženju Adligat.

Dva romana Danila Nikolića– „Kraljica zabave“ i „Jesenja svila“ – objavljena su u kolekcijama „Biseri svetske književnosti“ i „Romani XX veka“; prvi u tiražu od 50.000 primeraka, a drugi 100.000. Za života su ga nazivali „tihim koračnikom prema Nobelu“, „najvećim živim klasikom”, “doajenom srpske književnosti” i “inovatorom odanom tradiciji”, čija dela su snažno obeležila poslednjih 50 godina srpske književnosti…



Legat su formirale ćerka Lidija Nikolić i unuka Ana Novaković. Poklonjen je nameštaj iz piščevog stana – pisaći sto i stolica, garnitura za sedenje, Danilova pisaća mašina, naočare i olovka, ali i mnogobrojne književne nagrade, umetnička dela iz njegovog stana uključujući i jednu sliku Save Stojkova.

„Danilo Nikolić nas je podržavao za života, bio je član Adligata i naš prijatelj, uvek srdačan, dobrodušan, spreman da učini šta god nam je trebalo. Godinu dana pred smrt potpisao je desetine svojih knjiga za svoju zbirku u Adligatu, koja je sada pretvorena u legat.Naročito je dirljivo videti njegovo odelo, torbu, šešir, omiljeni džemper koji su nam sad poklonjeni“, kaže Viktor Lazić, predsednik ovog Udruženja.




„Posle svih nagrada i velikog uvažavanja koje je došlo kao plima u jednom trenutku, poslednjih godina njegovog života i naročito posle smrti, moj otac je bio prilično zanemaren, počeo je da pada u zaborav“, kaže ćerka Danila Nikolića, i sama pisac, Lidija Nikolić. „Malo je onih koji su kao Adligat i Viktor Lazić neprekidno i sa velikim poštovanjem negovali uspomenu na mog oca. Zato imam veliko poverenje da će se legat tamo čuvati i na pravi način prezentovati javnosti. Bilo mi je teško da se odreknem tih stvari za koje sam veoma emotivno vezana, ali sam ovom saradnjom veoma zadovoljna.“

Danilo Nikolić je sahranjen u Aleji zaslužnih građana a uz to je prošle godine jedna ulica na beogradskoj opštini Čukarica dobila njegovo ime.


Reagovanja književnih kritičara na vest o smrti Danila Nikolića

Mihajlo Pantić:

Danilo Nikolić je pisac dugog, tihog, postojanog prisustva u savremenoj srpskoj književnosti, izrastao iz najbolje tradicije našeg realističkog pripovedanja koju je na dostojanstven način produžio i obogatio.

Gotovo nikada u prvom planu ovdašnjih razgovora o književnosti, čak ni u časovima kada je primao najprestižnije nagrade za prozu, Ninovu za roman i Andrićevu za pripovetku, njegovo ukupno delo, sa vršnom tačkom u romanu „Vlasnici bivše sreće“ i nekolikim antologijskim pričama, stoji kao čvrsta, nezaobilazna tačka pomenutog tradicijskog niza, kao beočug koji spaja prošlost i savremenost, i stoga se preporučuje budućnosti.

Žalim za odlaskom mog Danila, starijeg kolege i sagovornika u ribarskim i drugim prigovaranjima. Znam da će u večnom spokoju sanjati veliku reku i svoju Metohiju.

 

Marko Nedić:

Bio je od onih srpskih pisaca koji su verovali u zanimljive i neobične životne situacije i u slikovite književne likove kao uslov svake dobre prozne knjige.