Nikada ne sudite knjizi prema filmu!
Nikada ne sudite knjizi prema filmu!
Fond Biblioteke je podeljen u više desetina kolekcija, koje sačinjavaju više od stotinu podkolekcija. Ovde izdvajamo nekoliko najznačajnijih celina.
Najveći deo fonda Biblioteke je podeljen po kontinentima i zemljama o kojima knjige govore. U okviru svake pojedinačne zemlje materijal je podeljen po temama, uglavnom na književnost, istoriju, geografiju, umetnost, učenje jezika i sitni propagandni materijal (razglednice, karte, prospekti) i opšte. Knjige su sakupljane najvećim delom u samim zemljama o kojima govore. Pošto su sakupljane širom sveta, kako u metropolama, tako i u džunglama, često predstavljaju retkost i u tim zemljama.
Ovu kolekciju čini oko 30.000 knjiga. Najveće podkolekcije su posvećene Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku. Značajna je i kolekcija o Karipskim ostrvima i zasebna kolekcija posvećena Južnoj Americi.
U fondu se nalazi specijalizovana biblioteka kanadistike sa više od 3.000 naslova; najveća i najkvalitetnija takva kolekcija u regionu.
Kolekcija knjiga ovom kontinentu čini jednu od najboljih kolekcija publikacija o Africi u ovom delu Evrope, sa više od 20.000 bibliografskih jedinica.
Formirane su posebne podkolekcije Severne, Južne, Istočne, Centralne i Zapadne Afrike.
Ističemo podkolekciju Egipta sa sekcijom o Koptima koju organizuje Američki univerzitet u Kairu, podkolekciju Etiopije dogovorenu sa Narodnom bibliotekom Etiopije u Adis Abebi uz podršku srpske ambasade i diplomate Orete Jovanović i podkolekciju Sudana dogovorenu sa srpskim počasnim konzulom u Kartumu, gospodinom Ahmedom Abdelom Muhamedom.
Ovo je najveća kolekcija u Biblioteci, sa velikim podkolekcijama svih evropskih država, a posebno Rusije, Francuske, Nemačke i Engleske. Zanimljive su značajne kolekcije o manjim državama, kao na primer o Malti, Irskoj, Holandiji, Belgiji, Luksemburgu, Lihtenštajnu, Monaku, Sloveniji (najbolja u regionu) itd.
Kolekcija Evrope je podeljena na sledeće celine: Južna Evropa, Severna Evropa, Istočna Evropa i Rusija, Zapadna Evropa.
Biblioteka se specijalizuje za fondove knjiga istočnoevropskih država i germanistike.
Posebno je značajna kolekcija slavistike, zahvaljujući legatima prof. Bogdana Terzića i Nikole Medvedeva. Zahvaljujući Legatu Petera Urbana u našem fondu se nalazi jedna od najboljih kolekcija publikacija o Čehovu na svetu.
Kolekcija o Rusiji je formirana u dogovoru sa više ruskih institucija, tokom posebnog istraživačkog putovanja u 63 provincije Ruske federacije; sadrži više od 100.000 publikacija, uz posebnu kolekciju mapa, prospekata i razglednica.
Tematske kolekcije su napravljene za onaj materijal koji nije pogodan za raspoređivanje po geografskom kriterijumu (npr. nauka), kao i za one kolekcije koje zbog svoje važnosti ili tipa građe više odgovaraju stvaranju zasebne kolekcije.
Ovu kolekciju čini nekoliko zasebnih celina posvećenih različitim denominacijama hrišćanstva, te budizmu, hinduizmu, islamu itd. Postoji zasebna kolekcija Svetih pisama, sa više od četiri stotine Biblija na različitim jezicima, kao i kolekcija Kurana, sa prevodima na pedesetak jezika.
Pošto je Biblioteku Lazić osnovao sveštenik Mihajlo Lazić u XVIII veku, posebno je obimna i značajna kolekcija pravoslavne literature, sa više hiljada naslova, uključujući crkvene knjige pre 1800. i zasebnom kolekcijom Manastira Hilandar sa kojim naše Udruženje sarađuje od svog osnivanja. Postoje zasebne kolekcije srpskog, ruskog i afričkog pravoslavlja.
U fondu se mogu naći retke publikacije donete iz celog sveta malo poznatih religija.
Podkolekcija pravne literature sa više od dvadeset hiljada bibliografskih jedinica jedna je od značajnijih u regionu. Formirana je zahvaljujući Advokatskoj kancelariji „Lazić“ i Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Značajne donacije upućene su i od strane Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i Osijeku. Digitalizaciju stare i retke pravne literature u našem fondu organizvala je Britanska biblioteka u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom „Svetozar Marković“. Za formiranje ovog fonda posebno se zahvaljujemo našem osnivaču, Svetlani Mirčov.
Podkolekcija ekonomije nastala je zahvaljujući našem osnivaču Mihailu Jovanoviću i danas broji više od deset hiljada bibliografskih jedinica.
Kolekcija sociologije nosi naziv po našem osnivaču, sociologu Milošu Nemanjiću, zahvaljujući kome je formirana i broji više od pet hiljada bibliografskih jedinica.
Ovu kolekciju čini više od 200.000 bibliografskih jedinica, a posebno je značajna kolekcija ruske naučne periodike.
Kolekcija je podeljena na podkolekcije fizike, hemije, matematike, informatike, medicine itd. U fondu se mogu naći knjige iz različitih perioda za svaku od ovih tema, tako da se može pratiti istorijski razvoj ovih nauka.
Posebno je značajna kolekcija medicine, koja nosi naziv „Vukica i Ivo Bešević“ po jednom od najuspešnijih srpskih dečjih hirurga i njegovoj supruzi koja je njegovu ličnu biblioteku poklonila Biblioteci.
To je jedna od većih takvih kolekcija u regionu, sa više hiljada publikacija o fudbalu, košarci, odbojci, šahu, plivanju, te određenim vrstama saobraćajnih sredstava (automobili, vozovi, avioni, brodovi itd).
Kolekcija je formirana uz pomoć Bona Fide Studio iz Londona.
U fondu Biblioteke nalazi se 120.000 različitih poštanskih markica iz više od 800 zemalja i entiteta sveta, od kojih većina više ne postoji, kao i 5.000 primeraka štampanog i oko 3.000 primeraka kovanog novca.
U fondu postoji i posebna kolekcija gramofonskih ploča, ali i gramofonskih uređaja, kao i kolekcija značaka.